Ključne riječi: art terapija, anksioznost kod adolescenata, smanjenje stresa, mandala terapija, ekspresivno pisanje, anksiozni poremećaji
Što je anksioznost u adolescenciji
Adolescencija je osjetljivo razdoblje razvoja obilježeno intenzivnim tjelesnim, psihološkim i društvenim promjenama. Tijekom tog perioda adolescenti se često suočavaju s anksioznošću, osobito u socijalnim situacijama i procjeni vlastitih kompetencija. Školska djeca brinu o uspjehu u školi, bihevioralnim kompetencijama, odbijanju od strane vršnjaka, zdravlju i bolestima.
Učestalost anksioznih poremećaja kod djece i adolescenata
Anksiozni poremećaji spadaju među najčešće mentalne poremećaje u dječjoj i adolescentnoj dobi, s prevalencijom od 10 % do 20 %. Češće se javljaju kod djevojčica i postaju izraženiji nakon šeste godine života. Manifestiraju se širokim spektrom simptoma – emocionalnih, kognitivnih, bihevioralnih i tjelesnih.
U liječenju anksioznih poremećaja najbolji rezultati postižu se kombinacijom kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) i farmakoterapije. U novije vrijeme primjenjuje se i terapija temeljena na usredotočenoj svjesnosti (mindfulness – based therapy). Ako strah i anksioznost značajno narušavaju djetetovo funkcioniranje, ometaju njegov psihosocijalni razvoj te uzrokuju teškoće u školskom, socijalnom i obiteljskom okruženju, tada se govori o anksioznom poremećaju.
Terapijske metode za smanjenje anksioznosti
S obzirom na visoku prevalenciju anksioznosti među adolescentima potrebno je istraživati i primjenjivati različite terapijske metode. Art terapija je jedan od kreativnih pristupa koji pokazuje značajne pozitivne učinke u smanjenju anksioznosti. Istraživanja su pokazala da art terapija značajno smanjuje razinu anksioznosti, posebice kod djece i adolescenata. Pokazala se učinkovitom u smanjenju predispitne anksioznosti kod studenata. Među uspješnim programima za prevenciju školske anksioznosti ističe se projekt „Čarobna moć kruga“ koji primjenjuje mandala art terapiju. Ovaj program je namijenjen učiteljima, psiholozima i socijalnim radnicima s ciljem pomoći djeci i adolescentima u prevenciji anksioznih poremećaja.
Mandala i kreativne tehnike u art terapiji
Istraživanja provedena na studentima pokazuju da bojenje mandala (ili gotovih dizajna) može značajno smanjiti razinu anksioznosti što ju čini korisnim za pomoć osobama koje doživljavaju kroničnu anksioznost. Mandala je jedna od najčešće korištenih tehnika u art terapiji za ublažavanje anksioznosti kod djece i odraslih. Njezin kružni oblik ima meditativni učinak, potiče emocionalnu stabilnost, smanjuje stres i doprinosi unutarnjem miru. Osim u radu s adolescentima koji doživljavaju anksioznost, art terapija se pokazala korisnom i kod maloljetnih delinkvenata. Ove osobe često iskazuju snažne emocionalne reakcije koje mogu biti povezane s neliječenom anksioznošću i depresijom. Studije su pokazale da nakon terapijskih sesija dolazi do smanjenja razine ljutnje kod ispitanika što je u skladu s istraživanjem Ramina i sur. koji su potvrdili da ekspresivna art terapija pozitivno utječe na agresivno ponašanje adolescenata.
Ekspresivno pisanje i emocionalno zdravlje
Ekspresivno pisanje poboljšava fizičko zdravlje, smanjuje broj posjeta liječnicima te doprinosi jačanju imunološkog sustava. Također pridonosi boljoj kontroli izražavanja ljutnje te smanjenju stresa i depresije. Neadekvatno prepoznati i tretirani anksiozni poremećaji u adolescenciji mogu dovesti do problema u školskom uspjehu, socijalnoj izolaciji i komorbiditeta s drugim mentalnim poremećajima, poput depresije, ovisnosti o psihoaktivnim tvarima i suicidalnog ponašanja. Samoubojstvo je četvrti najčešći uzrok smrti među adolescentima u dobi od 15 do 19 godina. Dugotrajni stres kod adolescenata može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema poput povišenog krvnog tlaka, oslabljenog imunološkog sustava, pretilosti i srčanih bolesti. Također može uzrokovati razvoj psiholoških poremećaja poput anksioznosti i depresije.
Dugoročne koristi art terapije za adolescente
Stvaranje likovnih djela pomaže u izražavanju osjećaja bez potrebe za verbalnom komunikacijom. Poboljšava samopouzdanje, jača otpornost te smanjuje razinu anksioznosti, depresije i stresa. Art terapija obuhvaća različite kreativne tehnike, poput slikanja, plesa i glume, a prepoznata je kao znanstveno utemeljena metoda u tretmanu mentalnog zdravlja, osobito kod anksioznosti i depresije. Pokazala se učinkovitom u tretmanu anksioznosti, depresije, traume, stresa i drugih psiholoških simptoma Osim što pomaže adolescentima s anksioznošću, art terapija je korisna i osobama koje se suočavaju s različitim emocionalnim poteškoćama. Različite tehnike, poput mandala terapije i ekspresivnog pisanja, pružaju mladima siguran prostor za izražavanje i obradu emocija. S obzirom na učestalost anksioznosti među adolescentima, ključno je dodatno istraživati i širiti primjenu ovih terapijskih metoda.
Slika 1. Mandala dominantna ruka
Slika 2. Mandala nedominantna ruka
Literatura:
- Abbing, A. (2020). Art therapy & anxiety. https://www.medicinaantroposofica.it/wp-content/uploads/view.pdf (Pristupljeno: 4.11.2024.)
- Hu, J., Zhang, J., Hu, L., Yu, H. i Xu, J. (2021). Art therapy: A complementary treatment for mental disorders. Frontiers in Psychology, 12. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8397377/ (Pristupljeno: 18.1.2025.)
- Kostyunina, N.Y. i Drozdikova-Zaripova, A.R. (2016). Correction by means of mandala art therapy. International Journal of Environmental & Science Education, 11(6), 1105–1116. https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1114285.pdf (Pristupljeno: 23.11.2024.)
- Mukhtar, A. (2024). ‘The Effect of Art Therapy in Reduction anxiety by creating Pre-Drawn Mandala, Mandala with Zentangle, Unstructured Mandala and Free Form Mandala’, Multi-Disciplinary Publishing Institute Pakistan, 2(2). https://journal.mdpip.com/index.php/oapr/article/view/80 (Pristupljeno: 28.12.2024.)
- Nurpratiwi, G. (2023). Mandala Art Therapy for Adults with Generalized Anxiety Disorder. Psikoborneo Jurnal Ilmiah Psikologi, 11(4), str. 502. https://www.researchgate.net/publication/376807124 (Pristupljeno: 17.12.2024.)
- Poljak, M. i Begić, D. (2016). Anksiozni poremećaji u djece i adolescenata. Socijalna psihijatrija, 44(4). https://hrcak.srce.hr/174630 (Pristupljeno: 23.12.2024.)
- Widiasavitri, P. N., Dwijayani, N. K. K., Gagahriyanto, M. A. i Haryati, T. (2024). E-group art journal therapy to reduce adolescents’ levels of stress, anxiety, and depression. Jurnal Ilmiah Psikologi, 26(1), str. 71–85. https://ejurnal.mercubuana-yogya.ac.id/index.php/psikologi/article/view/3794/1566 (Pristupljeno: 23.1.2025.)