Ključne riječi: art terapija za djecu, rezultati art terapije, art terapija u bolnici, emocionalna regulacija djece, smanjenje anksioznosti kod djece
Art terapijski rad je provođen tijekom 18 mjeseci u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu, na odjelima kirurgije, pedijatrije i oftalmologije. Art terapija se pokazala učinkovitom metodom za opuštanje, ublažavanje simptoma stresa, straha i anksioznosti prije dijagnostičkih pregleda, osobito kod djece i tinejdžera koji su bili smješteni na dužem bolničkom liječenju. 314 sudionika, djece i tinejdžera u dobi od 3 do 17 godina, imalo je priliku dobiti uslugu individualne i/ili grupne art terapije.
Ističe se potreba za individualiziranim pristupom, prilagođenim specifičnim potrebama i interesima svakog djeteta i tinejdžera. Art terapija je značajno doprinijela emocionalnoj regulaciji djece i mladih, smanjenju tjeskobe i razvoju učinkovitijih strategija suočavanja sa stresom. Korištenje simbola, tematskih motiva i boja omogućilo je djeci i mladima izražavanje unutarnjih stanja i jačanje osjećaja sigurnosti i kontrole.
Grupna i individualna art terapija na odjelima kirurgije i pedijatrije te otvoreni studio na odjelu oftalmologije pokazuju da kreativan proces omogućuje izražavanje teških iskustava, regulaciju intenzivnih emocija koje je često teško verbalizirati, socijalno povezivanje i unutarnje osnaživanje djece i mladih. Art terapija pomaže djeci i adolescentima na bolničkom liječenju da kroz slobodan izbor materijala, tema i načina izražavanja vrate osjećaj kontrole i moći koji su izgubili zbog neizvjesnosti razvoja bolesti i hospitalizacije. Kreativni proces smanjuje unutarnju napetost i povećava osjećaj sigurnosti, jača osjećaj autonomije, dostojanstva i psihološke otpornosti u situaciji koja je izvan naše kontrole.
Ovaj rad ukazuje na važnost implementacije art terapijskih protokola u psihosocijalnu skrb hospitalizirane djece kao vrijednog alata za poboljšanje psihološke dobrobiti i podrške njihovom oporavku.
Art terapija je doprinijela osnaživanju, izražavanju emocija, predstavljanju vlastitih interesa te prepoznavanju ciljeva i osobnih snaga. Naglasak je bio na djetetovom doživljaju hospitalizacije, uključujući strah, bol, nelagodu i osjećaj gubitka kontrole, bez zadiranja u prošla iskustva djeteta. Kreativni, simbolički izraz omogućio je djeci komunikaciju između unutarnjeg doživljaja bolesti (bola, straha i fantazija) i vanjskog svijeta te izražavanje nesvjesnih emocija i procesa, često istraživanih putem metafora.
Slika 1 Otvoreni studio
Učinci art terapije tijekom terapijskog procesa
Tijekom terapijskih procesa primijećeno je smanjenje tjeskobe i straha povezanih s hospitalizacijom, odvajanjem od roditelja i poznatog okruženja. Kod pacijenata na dugotrajnom bolničkom liječenju kreativno izražavanje omogućilo je bolju emocionalnu regulaciju i poboljšanje raspoloženja. Djeca su postupno razvila veći osjećaj samopouzdanja i sigurnost u izražavanju kroz različite likovne tehnike i verbalnu refleksiju tijekom terapijskih sesija, što je pratilo smanjenje unutarnje napetosti i tjeskobe. Strukturirane terapijske intervencije i protokoli pružili su djeci na dugotrajnom liječenju osjećaj sigurnosti, stabilnosti i kontrole čime se smanjio osjećaj bespomoćnosti kod djece. Kroz simboliku i boje izražavali su osjećaje, obrađivali strahove koje nisu mogli verbalizirati što je doprinijelo njihovom emocionalnom rasterećenju. Djeca su koristila određene boje i simbole koji im pružaju osjećaj sigurnosti i kontrole. Kinestetičke aktivnosti i fluidni mediji (finger painting, rad s glinom, plastelinom, glinamolom) smanjili su emocionalnu napetost taktilnom interakcijom (stiskanje, razmazivanje, gnječenje, lupanje). Primijećeno je da djeca pomoću narativne art terapije (strip, san, nova planeta), simboliku labirinta i ptičjeg gnijezda kreativno prikazuju i verbaliziraju složene obiteljske dinamike. Za pojedinu djecu boravak u bolnici predstavlja oblik sigurnog utočišta u odnosu na disfunkcionalne obiteljske odnose.
Prema razinama ETC (Expressive Therapies Continuum) modela, kod djece na kratkotrajnom i dugotrajnom bolničkom liječenju najzastupljenije su bile kinestetička razina, odnosno izravno tjelesno i osjetilno izražavanje emocija (npr. fingerpainting, crtanje plastelinom, oblikovanje glinom i glinamolom) te simbolička razina izražavanja.
Učestali izazov bio je nedostatak privatnosti i održavanje granica terapijskog prostora, jer tretman prekidaju druga djeca smještena u bolničkoj sobi, medicinsko osoblje koje ulazi zbog pregleda, vađenja krvi i mjerenja tlaka, kao i prisutnost roditelja, što otežava spontano izražavanje.
Slika 2 Otvoreni studio
Ključni učinci art terapije kod djece i mladih
Nalazi proučavanja tokom rada s djecom pokazuju da art terapija koristeći simbolički jezik, likovni izraz i grupnu dinamiku, omogućuje djeci i mladima:
- Opuštanje, smanjenje stresa i anksioznosti, emocionalna regulacija. Sudjelovanje u kreativnim aktivnostima pomaže djeci izraziti strah, nelagodu i opterećujuće emocije koje predstavljaju prepreku liječenju te im vraća osjećaj kontrole i moći. Kroz kreativnost i maštu pronalazimo vlastiti identitet i unutarnje izvore iscjeljenja.
- Motivacija za proces liječenja i suradljivost s osobljem, što dovodi do bolje učinkovitosti liječenja.
- Smanjeno korištenje mobilnih telefona. Djeca su usmjerena na kreativne aktivnosti, interakciju s materijalima i drugom djecom, umjesto na ekrane, čime se stvara prostor za nova podržavajuća prijateljstva.
- Kreativno izražavanje stvara siguran prostor za iskazivanje misli i osjećaja, čime se olakšava psihološki oporavak u trenucima krize. Također može pružiti emocionalnu podršku djeci, pomažući im da ponovno razviju osjećaj nade, snage i samopoštovanja. Djeca izražavaju svoje misli i osjećaje kroz likovni izraz, što pomaže njihovom emocionalnom razvoju i poboljšava komunikacijske sposobnosti, kako neverbalne (slikom), tako i verbalne (spontane grupne interakcije, razgovori o likovnom radu).
- Socijalizacija. Rad na zajedničkom kreativnom izrazu omogućuje djeci druženje i suradnju, što je posebno važno za djecu koja su često izolirana zbog dugotrajnog boravka u bolnici. Otvaranje tema bolesti i invaliditeta potiče razvoj empatije među djecom te omogućuje inkluziju.
- Uključivanje roditelja. Roditelji se često osjećaju bespomoćno dok djeca prolaze razne medicinske preglede. Aktivno sudjelovanje u kreativnim aktivnostima s djecom pomaže u smanjenju stresa i omogućuje kvalitetno zajedničko vrijeme u bolničkom okruženju.
- Pozitivna sjećanja. Radovi koje djeca stvaraju često postaju dragocjene uspomene koje poklanjaju jedni drugima, čime dodatno jačaju prijateljstva i stvaraju pozitivna sjećanja na vrijeme provedeno u bolnici.
Zaključna razmatranja
Jedna od ključnih funkcija art terapije u bolničkom okruženju je pružanje osjećaja kontrole, što naglašava Raghuraman, koji primjećuje da pacijenti korištenjem likovnih materijala razvijaju osjećaj kontrole nad vlastitim iskustvima, čime se potiče njihova autonomija. Studije pružaju dokaze o učinkovitosti art terapije kod djece s traumom i medicinskim stanjima, osobito djeci s astmom, maloljetnim prijestupnicima, onima u posebnom obrazovnom programu i s invaliditetom.
Literatura:
- Cohen-Yatziv, L., & Regev, D. (2019). The effectiveness and contribution of art therapy work with children in 2018—What progress has been made so far? A systematic review. International Journal of Art Therapy, 24(3), 100–112 https://www.researchgate.net/publication/332288065_The_effectiveness_and_contribution_of_art_therapy_work_with_children_in_2018_-what_progress_has_been_made_so_far_A_systematic_review
- Hen, M. (2023). Art therapy for children in short-term hospitalization. Continuing Education, 4(1), 83–95. https://doi.org/10.5334/cie.63
- Hinz, L. (2009). Expressive arts therapies continuum: A framework for using art in therapy. Routledge
- Lopez-Bushnell, F. K., & Berg, M. (2018). Effects of art experience on hospitalized pediatric patients. Mathews Journal of Nursing, 3(1). Retrieved from https://www.mathewsopenaccess.com/full-text/effects-of-art-experience-on-hospitalized-pediatric-patients
- Nishida, M., & Strobino, J. (2005). Art therapy with a hemodialysis patient: A case analysis. Art Therapy: Journal of the American Art Therapy Association, 22(4), 221–226. https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ722385.pdf
- Shella, T. A. (2018). Art therapy improves mood, and reduces pain and anxiety when offered at bedside during acute hospital treatment. The Arts in Psychotherapy, 57, 59–64. https://doi.org/10.1016/j.aip.2017.10.003
- Stuckey, H. L., & Nobel, J. (2010). The connection between art, healing, and public health: A review of current literature. American Journal of Public Health, 100(2), 254–263. https://doi.org/10.2105/AJPH.2008.156497