Art terapija kod hospitalizirane djece na pedijatriji

By /

Ključne riječi:
art terapija, hospitalizirana djeca, pedijatrija, kreativno izražavanje, anksioznost kod djece, art terapija za djecu, art terapija u bolnici

Art terapija se sve češće koristi kao podrška djeci tijekom hospitalizacije, osobito na pedijatrijskim odjelima gdje se djeca suočavaju sa stresom zbog razdvajanja od roditelja, tjeskobom zbog medicinskog stanja, gubitkom kontrole i strahom od boli.

 Što je art terapija i kako pomaže djeci?

Prema Američkoj udruzi za art terapiju (AATA), art terapija je interdisciplinarna profesija mentalnog zdravlja koja kroz kreativni proces, stvaranje umjetnosti te primijenjenu psihološku teoriju i iskustvo pomaže pojedincima, obiteljima i zajednicama. Poboljšava kognitivne i senzomotoričke funkcije, jača samopouzdanje i samosvijest, razvija emocionalnu otpornost, potiče uvid, unapređuje socijalne vještine te smanjuje stres i sukobe. Doprinosi društvenim i ekološkim promjenama, a vizualnim i simboličkim izražavanjem omogućuje dublju povezanost uma, duha i tijela na načine koji nadilaze isključivo verbalnu komunikaciju. Art terapija se pokazala korisnom u poticanju iscjeljenja i unapređenju mentalne dobrobiti. Aktivnosti poput crtanja, slikanja, bojenja, izrade skulptura, kolaža, slikanja prstima, fotografiranja i rada s glinom pomažu u istraživanju emocija, razvoju samosvijesti, boljem suočavanju sa stresom, jačanju samopouzdanja i razvoju socijalnih vještina. Istraživanja potvrđuju učinkovitost art terapije u poboljšanju simptoma anksioznosti kod djece i adolescenata. Nekoliko studija ističe njezinu vrijednost u radu s odraslim osobama koje su doživjele traumu i ženama suočenima s obiteljskim nasiljem.

Psihološki izazovi hospitalizirane djece na pedijatriji

Hospitalizacija za dijete ne donosi samo fizičku bol i tjeskobu povezanu s medicinskim stanjem, nego i promjene u dnevnoj rutini, stresore poput medicinskih pretraga, ograničene tjelesne aktivnosti, prekida školovanja te razdvojenost od obitelji i prijatelja. Glavni izvori stresa tijekom boravka u bolnici, osim razdvajanja od roditelja, su gubitak kontrole te strah od boli i tjelesnih ozljeda.

Djeca se često osjećaju zbunjeno i napeto te trebaju prisutnost stručne osobe koja će im pomoći u suočavanju s hospitalizacijom i pružiti podršku tijekom liječenja i oporavka.

Uloga art terapije u bolničkom okruženju

Art terapija je sve korištenija metoda suočavanja sa stresom u kliničkom okruženju, osobito na pedijatrijskim odjelima, dajući djetetu emocionalnu podršku, alat za izražavanje i opuštanje, promovira samorazumijevanje, poboljšava socijalne vještine, potiče samosvijest i učinkovitije upravljanje ponašanjem i rješavanje problema, promiče osobnu transformaciju i razvoj te integraciju osobnosti i ispunjavanja potencijala. Art terapijski rad odgovara na emocionalne potrebe djeteta, odvraća pažnju i olakšava suočavanje s fizičkom boli, tjeskobom i strahom vezanim za ishod liječenja. Kroz manipulaciju likovnih materijala smanjuje se anksioznost, stvara osjećaj privrženosti i ugode koje podržavaju odnos između djeteta, likovnog procesa i art terapeuta.

Kreativno izražavanje kao terapijski alat za djecu

Kreativno izražavanje u sklopu art terapije omogućuje pacijentima prepoznati i izraziti svoje emocije, nositi se s promjenama u životu te jačati otpornost. Usmjeravanjem teških osjećaja u stvaranje, čiji proces i rezultat zatim može podijeliti s art terapeutom, dijete stječe alat za stupanje u kontakt s osjećajima koje nije lako izraziti riječima, te pozitivno utječe na emocionalno stanje djece, neovisno o drugim čimbenicima.

Učinci art terapije kod hospitalizirane djece prema istraživanjima

Derman i Deatrick pokazuju da umjetnost, specifično crtanje, pomaže djeci u izražavanju iskustava i potreba te tako smanjuje razinu stresa i anksioznosti, poboljšava raspoloženje i komunikaciju među djecom, roditeljima i zdravstvenim djelatnicima. Izražavanje emocionalno intenzivnih iskustva dovodi do smanjenja anksioznosti kroz stvaranje osjećaja sigurnosti u odnosu s terapeutom, potiče prisjećanje, organizira narativ te daje mogućnost iznošenja više detalja nego što bi to bilo moguće verbalnim putem.

Councill zaključuje kako sudjelovanje djece u kreativnim aktivnostima tijekom hospitalizacije povećava osjećaj nade, autonomije, kompetentnosti i samopoštovanja. Kod adolescenata primjena art terapije jača samopouzdanje i poboljšava odnose s vršnjacima, pomaže u regulaciji emocija, povećava samopoštovanje. Značajno povećava samoučinkovitost, samostalnost, poboljšava sposobnost suočavanja s izazovima te smanjuje intenzitet akutne proceduralne boli.

Hemodijalizirani pacijenti često pate od depresije, stresa, straha i tjeskobe, što je razumljivo s obzirom na terminalni ishod uslijed izostanka liječenja. Weldt navodi: „Stvaranje umjetnosti potaknulo je pozitivne stavove, osjećaj moći, kontrole i slobode, a njihovi crteži dali su im osjećaj postignuća“. Za hospitaliziranu djecu, likovno izražavanje jedna je od rijetkih osnažujućih aktivnosti koje su im dostupne kada se čini da je sve ostalo izvan njihove kontrole.

Abdulla i Abdulah pokazuju da je grupna intervencija temeljena na umjetnosti, učinkovita tehnika za smanjenje ukupne razine simptoma depresije i poboljšanje određenih aspekata sreće kod djece oboljele od raka.

Art terapija za djecu s kroničnim bolestima

Kod djece s kroničnim bolestima, poput zatajenja bubrega, izražavanje kroz simboliku i različite art terapijske tehnike može pomoći u izražavanju emocija i jačanju unutarnjih resursa, ali i obradi trauma, koje se spontano javljaju tijekom prorade emotivnih stanja uslijed iščekivanja ishoda liječenja, odvojenosti od obitelji, nepoznatog novog prostora i novog identiteta pacijenta, za razliku od uobičajene osobnosti koju imaju u svom domu.

Zaključno, art terapija može značajno olakšati boravak djeteta u bolnici, ali mora biti prilagođena nepredvidivom ritmu izmjene pacijenata, njihovoj dobi i različitim potrebama, uz uključivanje osoba koje su djetetu bliske i koje mu pružaju osjećaj sigurnosti.

Literatura:

  1. Abdulla, B. M. O., & Abdulah, D. M. (2023). Effectiveness of a mixed model of painting and sculpture art intervention on depression symptoms in pediatric patients with cancer. Integrative and Complementary Therapies, 29(3). https://doi.org/10.1089/ict.2023.29079.bmo
  2. American Art Therapy Association (AATA). (2017). Definition of Profession. https://www.arttherapy.org/upload/2017_DefinitionofProfession.pdf (Pristupljeno: 4.12.2024.)
  3. Bosgraaf, L., Spreen, M., Pattiselanno, K., & van Hooren, S. (2020). Art therapy for psychosocial problems in children and adolescents: A systematic narrative review on art therapeutic means and forms of expression, therapist behavior, and supposed mechanisms of change. Frontiers in Psychology, 11, 584685. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.584685
  4. Hanif, R. i Siddique, M.P. (2017). Art therapy: An effective tool in managing traumatized individuals. Voices Against Torture: International Journal on Human Rights, 2. https://www.vastbc.ca/vat/edition/edition-2 (Pristupljeno: 2.2.2025.)
  5. Hanif, R. i Siddique, M.P. (2021). Art therapy: An effective tool in managing traumatized individuals. Voices Against Torture: International Journal on Human Rights. https://assets-global.website-files.com/60563459650af10e42ad652d/6189f1ad429240f8883e1f04_VOICES%20Against%20Torture%20Journal%202nd%20Issue%2024%20September_compressed.pdf (Pristupljeno: 20.11.2024.)
  6. Hen, M. (2023). Art therapy for children in short-term hospitalization. Continuing Education, 4(1), 83–95. https://doi.org/10.5334/cie.63
  7. Hu, J., Zhang, J., Hu, L., Yu, H. i Xu, J. (2021). Art therapy: A complementary treatment for mental disorders. Frontiers in Psychology, 12. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8397377/ (Pristupljeno: 18.1.2025.)
  8. Huang, C.-Y., Su, H., Cheng, S.-M., & Tan, C.-S. (2021). The effects of group art therapy on adolescents’ self-concept and peer relationship: A mixed-method study. Child & Adolescent Development. Advance online publication. https://doi.org/10.1002/cad.20435
  9. Janković Shentser, M. (2024). Zajedno prema zdravlju (prijava na natječaj Pliva, neobjavljena dokumentacija)
  10. Liebmann, M., & Weston, S. (ur.). (2015). Art therapy with physical conditions (str. 223). Jessica Kingsley Publishers.
  11. Lopez-Bushnell, F. K., & Berg, M. (2018). Effects of art experience on hospitalized pediatric patients. Mathews Journal of Nursing, 3(1). Retrieved from https://www.mathewsopenaccess.com/full-text/effects-of-art-experience-on-hospitalized-pediatric-patients
  12. Loreskär, P., & Binder, P.-E. (2024). Nothing less than a creative triumph: A study of children admitted to hospital for serious somatic illness or injury and their experience of art therapy. Frontiers in Psychology, 15, 1353507. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2024.1353507
  13. Malchiodi, C. A. (2013). Introduction to art therapy in health care settings. In C. A. Malchiodi (Ed.), Art therapy and health care (pp. 1–9). Guilford Press.
  14. Metzl, E., Morrell, M., & Field, A. (2016). A pilot outcome study of art therapy and music therapy with hospitalized children (Étude pilote des résultats de l’art-thérapie et de la musicothérapie auprès d’enfants hospitalisés). The Arts in Psychotherapy, 49, 3–11. https://doi.org/10.1080/08322473.2016.1170496
  15. Mourey, B. (2021). Defining the role: Pediatric art therapist (Master’s thesis, Indiana University, Herron School of Art and Design). IUPUI ScholarWorks. https://scholarworks.indianapolis.iu.edu/server/api/core/bitstreams/8f3509d0-1704-4b16-af70-7f942fdbcb52/content
  16. Nishida, M., & Strobino, J. (2005). Art therapy with a hemodialysis patient: A case analysis. Art Therapy: Journal of the American Art Therapy Association, 22(4), 221–226. https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ722385.pdf
  17. Olaizola, S., Lalloo, C., Vickers, V., Kelenc, L., Tariq, S., Brown, S. C., & Stinson, J. N. (2024). Art therapy for paediatric pain: A scoping review. Children, 11(6), 619. https://doi.org/10.3390/children11060619
  18. Ramdaniati, S., Hermaningsih, S., & Muryati. (2016). Comparison study of art therapy and play therapy in reducing anxiety on pre-school children who experience hospitalization. Open Journal of Nursing, 6(1), Article 63247. https://doi.org/10.4236/ojn.2016.61005
  19. Shella, T. A. (2018). Art therapy improves mood, and reduces pain and anxiety when offered at bedside during acute hospital treatment. The Arts in Psychotherapy, 57, 59–64. https://doi.org/10.1016/j.aip.2017.10.003
  20. Snyder, K., Malhotra, B. i Kaimal, G. (2021). Vrijednost tima i vizualni glas: Perspektive zdravstvenih djelatnika o doprinosima i utjecaju art terapije u pedijatrijskim hematološko-onkološkim klinikama. The Arts in Psychotherapy, 75, 101808. https://doi.org/10.1016/j.aip.2021.101808
  21. Waller, D. (2006). Art therapy for children: How it leads to change. Clinical Child Psychology and Psychiatry, 11(2), 271–282. https://doi.org/10.1177/1359104506061419
  22. Wu, J.-F., & Chung, C.-Y. (2023). Art therapy as an intervention for children: A bibliometric analysis of publications from 1990 to 2020. SAGE Open, 13(4). https://doi.org/10.1177/21582440231219143
  23. Zhang, B., Wang, J., & Abdullah, A. B. (2024). The effects of art therapy interventions on anxiety in children and adolescents: A meta-analysis. Clinical Psychology, 100, 100404. https://doi.org/10.1016/j.clinsp.2024.100404

 

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Scroll to Top