Nature-Based Art Therapy (NBAT) koristi prirodne materijale, kreativno izražavanje i terapijska okruženja u prirodi ili unosi elemente prirode u terapijski prostor kako bi potaknula emocionalnu regulaciju, smanjenje stresa i razvoj povezanosti čovjeka s prirodom. Kroz kreativni proces i iskustveno učenje u kontaktu s prirodom i prirodnim materijalima sudionici razvijaju samorefleksiju, osjećaj pripadnosti i psihološku dobrobit. Više o teorijskim osnovama Nature-Based Art Therapy (NBAT) opisano je u prethodnom poglavlju.
Ključne riječi: Nature-Based Art Therapy (NBAT), prirodni materijali u art terapiji, art terapija, kreativni proces, terapija u prirodi, emocionalna regulacija, mentalno zdravlje, ekoterapija.
- Prirodni materijali u Nature-Based Art Therapy (NBAT)
Korištenje prirodnih materijala omogućuje slobodno izražavanje bez ograničenja tradicionalnih umjetničkih vještina ili tehnika. Istraživanja ukazuju da kreativni procesi s prirodnim materijalima potiču osjećaj postignuća.
Slika 1. Kako se osjećam? Kreativno izražavanje emocija kroz art terapijski proces.
U okviru NBAT-a koriste se različiti prirodni materijali. Materijali iz tla i zemlje, poput pijeska i oblutaka, te biljni materijali, poput latica cvijeća i živih biljaka, potiču interakciju s prirodom te razvijaju ekološku svijest i senzornu povezanost s okolišem. Prema Gulbe i sur. (2025), pronađeni ljudski izrađeni predmeti, poput čepova od boca, te materijali poput snijega, također se koriste u stvaranju umjetničkih radova koji reflektiraju okolišne teme i izazove.
- Kreativni proces u Nature-Based Art Therapy (NBAT)
Prema Gulbe i sur. (2025), autori ističu važnost razigranosti, spontanosti i radosti kao ključnih elemenata NBAT-a. Takvo uključivanje u kreativne aktivnosti u prirodi potiče stanje duboke uronjenosti u aktivnost („flow“), omogućujući pojedincima intenzivnu usmjerenost i angažman.
Slika 2. Kako se osjećam? Ljubav
Izravno uključivanje u prirodu obuhvaća aktivnosti koje omogućuju duboku i interaktivnu povezanost s prirodnim materijalima i vanjskim okruženjem. Izrada radova od prirodnih materijala omogućuje sudionicima stvaranje različitih umjetničkih formi, poput skulptura, koristeći granje, lišće i travu. Ekološka umjetnost uključuje i izradu fizičkih instalacija korištenjem prirodnih i recikliranih materijala, čime se potiče praktičan i neposredan kontakt s prirodom.
- Terapijsko okruženje i učinci NBAT-a
Terapija se može provoditi u različitim okruženjima, od unutarnjih terapijskih prostora koji uključuju prirodne elemente do vanjskih prostora poput dvorišta, šuma, vrtova i parkova, pri čemu svaka lokacija pruža različita senzorna iskustva i mogućnosti interakcije s okolišem. Otvoreni prostori mogu proširiti psihološke granice i podržati samorefleksiju.
Razina povezanosti s prirodom može značajno varirati, što može utjecati na uključenost u terapijski proces i terapijske ishode, pri čemu se općenito smatra da jača povezanost s prirodom donosi veće dobrobiti.
- Struktura rada u Nature-Based Art Therapy
Tijekom jutarnjih sesija prikupljeni su materijali iz prirode, stvarane spontane instalacije od prirodnih materijala, istraživan odnos s prirodom i emocije pri izlasku iz zatvorenog bolničkog kruga. Sesije su bile nestrukturirane.
Popodnevne aktivnosti su bile strukturirane i uključivale art terapijske protokole odabrane prema ciljevima, sposobnostima i potrebama članova grupa. Nakon uvodnog predstavljanja teme, slijedio je zajednički rad članova grupe ili individualan rad u grupi, nakon koje je slijedila grupna diskusija i zaključak.
Individualne sesije započinjale su verbalnim uvodom (10 min), nastavljale se kreativnim procesom (45–60 min) te završavale verbalnom proradom (15 min).
- Vinjeta iz art terapijske grupe u Županijskoj specijalnoj bolnici za psihijatriju i rehabilitaciju Insula: Otok
Na prvoj i drugoj sesiji šest pacijentica odjela za ovisnosti, u dobi između 26 do 56 godina, od materijala skupljenog toga jutra u prirodi zajednički su izrađivale otok (Slika 12). Kroz ovaj simbol izražavale su svoje emocije povezane s boravkom u bolnici, odnose s članovima grupe, osjećaj pripadanja i stvaranje vlastitog prostora. Grupa je zajednički odlučila o izgledu otoka Raba i okolnih otočića. Svaka članica grupe je radila svoj odabrani dio otoka na platnu, a zatim su se međusobno nadopunjavale, ulazeći jedna drugoj u prostor rada. Suradnja je bila izuzetno harmonična, sudionice su razmjenjivale ideje, uvažavale prijedloge i pomagale jedna drugoj, navodeći kako su to „naučile u bolnici“. Simbolički su prikazale i ono što im na otoku nedostaje: „više boja i života“, „društvo“, „roštiljanje“ i „bliski ljudi“.
Sljedeći dan, sudionice su nastavile s radom koristeći akrilne boje i tempere, dodajući boje i detalje svim dijelovima rada. Brzo su se dogovarale i samostalno funkcionirale. Radile su stojeći, što im je omogućilo veću mobilnost i slobodu izražavanja. Otvoreno su razgovarale o ovisnostima, životu u bolničkom okruženju i izvan njega.
Slika 3. Zajednički otok
LITERATURA:
- Carpendale, M. (2010). Ecological identity and art therapy. Canadian Art Therapy Association Journal, 23, 53–57. https://doi.org/10.1080/08322473.2010.11432338
- Gavron, T., Livne, N., Regev, D., & Shemesh, H. (2023). Growing a small world: College students’ perceptions of making and tending an expressive terrarium. The Arts in Psychotherapy, 85, 102038. https://doi.org/10.1016/j.aip.2023.102038
- Gulbe, E., Ozola, A., Vītola, B., Akmane, E., Pacek, J., & Mārtinsone, K. (2025). Exploring nature-based art therapy: A scoping review. Frontiers in Psychology, 16, 1522629. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2025.1522629
- Steinhardt, L. (1998). Sand, water, and universal form in sandplay and art therapy. Art Therapy, 15, 252–260. https://doi.org/10.1080/07421656.1989.10759334
- Wardle, A. (2023). Landscape of loss: Art therapy outdoors and traumatic bereavement. International Journal of Art Therapy, 29, 174–180. https://doi.org/10.1080/17454832.2023.2267109
Wright, T., Blakeman, V., Andrew, T., & Labovitch, S. (2023). A qualitative evaluation of an outdoor arts therapies group. International Journal of Art Therapy, 29, 109–118. https://doi.org/10.1080/17454832.2023.2229893