Nature-Based Art Therapy (NBAT): povezanost prirode, art terapije i mentalnog zdravlja

By /

Nature-Based Art Therapy (NBAT) predstavlja terapijski pristup koji povezuje art terapiju, prirodu i kreativno izražavanje s ciljem poboljšanja mentalnog zdravlja, emocionalne regulacije i dobrobiti pojedinca. Temelji se na holističkom pogledu na zdravlje, u kojem je čovjek nerazdvojiv od prirode.

Ključne riječi: Nature-Based Art Therapy (NBAT), art terapija, art terapija u prirodi,

ekoterapija, priroda i mentalno zdravlje, prirodni materijali, terapija prirodom.

  1. Povezanost čovjeka i prirode

Urbanizirani i tehnološki načini života oslabili su odnos ljudi s prirodom, što može pridonijeti različitim zdravstvenim problemima. Richardson podsjeća da su ljudi dio prirodnog svijeta te ističe kako suvremeni društveni obrasci postupno narušavaju tu povezanost kroz potrošački način života i razvoj tehnologije koja podržava kulturu „jednokratne upotrebe“. Urbanizacija je dovela do smanjenja učestalosti interakcije ljudi s prirodnim okolišem, djelomično zbog manjka prirodnih prostora u urbanim sredinama, a djelomično zbog sve sjedilačkih i tehnološki posredovanih načina provođenja slobodnog vremena. Otuđenost od prirode može negativno utjecati na dobrobit pojedinca, uključujući tjelesnu, mentalnu i duhovnu dimenziju. Suvremena društva postaju sve urbaniziranija, zbog čega ljudi provode sve manje vremena u prirodi. Priroda potiče automatske pozitivne emocionalne reakcije zbog evolucijske prilagodbe ljudi na okoliše bogate vegetacijom i vodom. To dovodi do fiziološkog smanjenja stresa i poboljšanja psihofiziološkog funkcioniranja.

Autoportret izrađen od poljskog cvijeća u okviru Nature-Based Art Therapy (NBAT).

Slika 1. Autoportret izrađen od poljskog cvijeća

  1. Definicija Nature-Based Art Therapy (NBAT)

Nature-Based Art Therapy (NBAT) povezuje kreativne procese s terapijskim potencijalom prirode, djelujući istodobno na dobrobit pojedinca i na odnos čovjeka prema okolišu. Ovaj terapijski pristup koristi prirodne elemente i prirodna okruženja kako bi, uz stručno vodstvo art terapeuta, kroz kreativno izražavanje potaknuo zdravlje i dobrobit pojedinca. NBAT se temelji na holističkom pogledu na zdravlje, u kojem je čovjek nerazdvojiv od prirode. Naglašava iskustveno učenje, somatski doživljaj i važnost ekološke povezanosti u procesu iscjeljivanja.

Mandala izrađena od poljskog cvijeća u okviru Nature-Based Art Therapy (NBAT).

Slika 2. Mandala izrađena od poljskog cvijeća

  1. Nature-Based Art Therapy u kontekstu ekoterapije

Art terapija se može provoditi i u prirodnom okruženju, a priroda se može unijeti i u terapijski studio kao poticaj za stvaranje i refleksiju. Iskustva u prirodi koja usmjeravaju percepciju i pažnju na slušne i senzorne podražaje mogu povećati osjetljivost i potaknuti samorefleksiju. Ekološki pristup art terapiji nastoji koristiti iscjeljujuće potencijale prirode kako bi se sudionike dovelo u dublju povezanost i odnos s prirodom, čime se jačaju samosvijest i unutarnja ravnoteža. Svijest o međuovisnosti prirodnog svijeta (ciklusi, raznolikost, mreže i ravnoteža) pruža vrijedne metafore za život. Kreativni proces i stvaranje umjetnosti pružaju brojne mogućnosti za istraživanje u senzornom, afektivnom, perceptivnom i kognitivnom području.

Razvijanje povezanosti s prirodom potiče refleksiju o ekološkom identitetu i međupovezanosti svega postojećeg, može inspirirati odgovorno ekološko djelovanje unutar terapijskih sesija i u svakodnevnom životu. Art terapija na otvorenom često se provodi u grupnom okruženju, što omogućuje razvoj socijalnih veza i grupne podrške. U NBAT-u izgradnja zajednice ima važnu ulogu. Otvoreni prostori i zajednički kreativni procesi poticajno su okruženje za razvoj grupne kohezije i podrške. NBAT povezuje elemente art terapije i ekoterapije kako bi se potaknuo osobni razvoj, emocionalna regulacija, smanjenje stresa i ekološka povezanost.

Grupna izrada mobila od prirodnih materijala u okviru Nature-Based Art Therapy (NBAT).

Slika 3. Grupna izrada mobila od prirodnih materijala

Grupna izrada mobila od prirodnih materijala u okviru Nature-Based Art Therapy (NBAT).

Slika 4. Grupna izrada mobila od prirodnih materijala

3.1. Povezanost NBAT-a i terapije prirodom

Terapija prirodom je kreativna terapijska metoda koja se odvija u prirodi te prirodu promatra kao aktivnog partnera u oblikovanju terapijskog okruženja i procesa. Primjenjuje se s različitim populacijama i u različitim kontekstima, poput djece i adolescenata s teškoćama u učenju, djece i odraslih koji su doživjeli traumu i gubitak, osoba koje se nose s psihijatrijskim poteškoćama te starijih osoba. Ponovnim povezivanjem s prirodom ljudi se mogu povezati sa svojim snagama i iscjeljujućim potencijalima, produbiti svoje osjećaje te istražiti i izraziti emocije na kreativan i neverbalan način.

  1. Oblici angažmana s prirodom u NBAT-u

4.1. Direktni angažman s prirodom

Kod direktnog angažmana sudionici fizički i mentalno stupaju u interakciju s prirodom.

Uključivanje se odvija prvenstveno na osjetilnoj razini, aktiviranjem barem jednog od pet osjetila. Koriste se stvarni prirodni materijali i priroda se koristi kao ambijent terapije.

Prirodni materijali prikupljeni na plaži za potrebe art terapijskog rada u okviru Nature-Based Art Therapy (NBAT).

Slika 5. Prirodni materijali prikupljeni na plaži za potrebe art terapijskog rada

Pronađeni objekti u prirodi potaknuli su samorefleksiju kroz umjetničko stvaranje ili promatranje prirodnih i ljudski oblikovanih predmeta.

Izgradnja minijaturnih ekosustava uključujući konstruiranje terarija.

Fotografiranje usmjereno na prirodu koje bilježi trenutke interakcije s prirodnim okruženjem.

Sadnja i briga o biljkama poučavali su o životnim ciklusima i njezi unutar terapijskog konteksta.

Izrada umjetničkih materijala iz prirodnih elemenata naglasila je održivost i kreativnu upotrebu prirodnih resursa.

Osjetilna interakcija s prirodnim elementima i istraživanje biljnog i životinjskog svijeta mogu produbiti ekološku povezanost i znanje sudionika, potičući veću zahvalnost prema biološkoj raznolikosti.

Kreativno izražavanje emocija kroz rad s prirodnim materijalima u okviru Nature-Based Art Therapy (NBAT).

Slika 6. Kako se osjećam? Kreativno izražavanje emocija kroz rad s prirodnim materijalima.

Vizualizacija unutarnjih emocionalnih iskustava kroz kreativni proces u okviru Nature-Based Art Therapy (NBAT).

Slika 7. Kako se osjećam? Vizualizacija unutarnjih emocionalnih iskustava kroz kreativni proces

4.2. Indirektni angažman s prirodom

Kod indirektnog angažmana elementi prirode integriraju se u terapijski proces na konceptualnoj razini te obuhvaćaju niz refleksivnih i interpretativnih aktivnosti usmjerenih na produbljivanje svijesti, znanja i emocionalne povezanosti sudionika sa sobom i svojim okruženjem. Priroda se koristi kao tema ili simbol, a ne zahtijeva fizičku prisutnost prirodnih materijala ili boravak na otvorenom.

Istraživanje ekološkog identiteta kroz umjetnost koristi kreativne medije poput crtanja karata, potičući sudionike na promišljanje vlastitog mjesta u širem ekološkom kontekstu te jačanje odnosa s okolišem kroz umjetničko izražavanje.

Crtanje pejzaža iz prirode ili korištenje metafora i analogija povezanih s prirodom omogućuje simboličke veze s prirodom i poboljšavaju mentalnu i emocionalnu dobrobit čak i kod osoba koje nemaju mogućnost fizičkog boravka u prirodi.

Izrada pejzažnih slika uključivala je prikazivanje omiljenih vanjskih krajolika kroz crteže, potičući osobnu povezanost s određenim mjestima u prirodi.

U terapijskim se susretima koristi poezija i književnost nadahnuta prirodom.

Korištenje analogija u verbalnim refleksijama uspostavljalo je paralele između procesa u prirodi i ljudskog iskustva, produbljujući razumijevanje životnih ciklusa i međusobne povezanosti.

Korištenje kolorita i metafora nadahnutih prirodom omogućuje simboličku povezanost s prirodom.

Rad s fotografijama iz prirode uključuje odabir fotografija snimljenih tijekom boravka u prirodi i refleksiju o njima, povezujući vizualnu umjetnost s terapijskim procesom.

  1. Ciljevi Nature-Based Art Therapy (NBAT)

Ključni ciljevi NBAT-a uključuju emocionalnu regulaciju i smanjenje stresa, poboljšanje kognitivnih funkcija poput pažnje, pamćenja i rješavanja problema, jačanje samopoštovanja te promicanje opće dobrobiti.

  1. Tematski fokus Nature-Based Art Therapy

Tematski fokus NBAT-a obuhvaća samoistraživanje, kreativno izražavanje, socijalnu podršku i podršku među članovima grupe, suočavanje s traumom i tugom te kognitivni razvoj.

 

LITERATURA:

  1. Berger, R. (2020). Nature therapy: Incorporating nature into arts therapy. Journal of Humanistic Psychology, 60, 244–257. https://doi.org/10.1177/0022167817696828
  2. Bratman, G. N., Anderson, C. B., Berman, M. G., Cochran, B., de Vries, S., Flanders, J., et al. (2019). Nature and mental health: An ecosystem service perspective. Science Advances, 5, eaax0903. https://doi.org/10.1126/sciadv.aax0903
  3. Carpendale, M. (2010). Ecological identity and art therapy. Canadian Art Therapy Association Journal, 23, 53–57. https://doi.org/10.1080/08322473.2010.11432338
  4. Du Plessis, T., & Postlewaight, G. (2024). The significance of global nature-based education to ensure a sustainable world: An urgent need for change. Frontiers in Sustainability, 5, 1379223. https://doi.org/10.3389/frsus.2024.1379223
  5. Elkis-Abuhoff, D. L., Gaydos, M., Poland, E., & Sena, S. (2022). Exploring the effects of nature-based art therapy on happiness and life satisfaction. The Arts in Psychotherapy, 81, 101966. https://doi.org/10.1016/j.aip.2022.101966
  6. Gavron, T., Livne, N., Regev, D., & Shemesh, H. (2023). Growing a small world: College students’ perceptions of making and tending an expressive terrarium. The Arts in Psychotherapy, 85, 102038. https://doi.org/10.1016/j.aip.2023.102038
  7. Gritzka, S., MacIntyre, T. E., Dörfel, D., Baker-Blanc, J. L., & Calogiuri, G. (2020). The effects of workplace nature-based interventions on the mental health and well-being of employees: A systematic review. Frontiers in Psychiatry, 11, 323. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2020.00323
  8. Gulbe, E., Ozola, A., Vītola, B., Akmane, E., Pacek, J., & Mārtinsone, K. (2025). Exploring nature-based art therapy: A scoping review. Frontiers in Psychology, 16, 1522629. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2025.1522629
  9. Kang, S., Kim, H., & Baek, K. (2021). Effects of nature-based group art therapy programs on stress, self-esteem and changes in electroencephalogram (EEG) in non-disabled siblings of children with disabilities. International Journal of Environmental Research and Public Health, 18(11), 5912. https://doi.org/10.3390/ijerph18115912
  10. Klorer, P. G. (1992). Leaping beyond traditional boundaries: Art therapy and a wilderness stress challenge program for adolescents. The Arts in Psychotherapy, 19, 285–287. https://doi.org/10.1016/0197-4556(92)90006-A
  11. Kopytin, A. (2021). Ecological/nature-assisted arts therapies and the paradigm change. Creative Arts in Education and Therapy, 7, 34–45. https://doi.org/10.15212/CAET/2021/7/2
  12. Peterson, C. (2015). “Walkabout: Looking in, looking out”: A mindfulness-based art therapy program. Art Therapy, 32, 78–82. https://doi.org/10.1080/07421656.2015.1028008
  13. Postlewaight, G., Cooper, G., & Burns, E. A. (2023). Early childhood teachers partnering with teacher educators to connect children to taiao (the natural world) through place-based learning. He Kupu | The Word, 7, 48–60.
  14. Richardson, M. (2023). Born connected – stay connected. Finding Nature. Dostupno na: https://findingnature.org.uk/2023/03/13/born-connected-stay-connected/ (pristupljeno 12. travnja 2026.).
  15. Ritchie, J. (2013). Sustainability and children’s inter-relationality with nature. U A. Grey & B. Clark (Ur.), Ngā hurihanga ako kohungahunga—Transformative teaching practices in early childhood education (str. 107–116). London: Pearson.
  16. Steinhardt, L. (1998). Sand, water, and universal form in sandplay and art therapy. Art Therapy, 15, 252–260. https://doi.org/10.1080/07421656.1989.10759334
  17. Sweeney, T. (2013). Eco-art therapy: Creative activities that let earth teach. USA: Trade Paperback.
  18. Wardle, A. (2023). Landscape of loss: Art therapy outdoors and traumatic bereavement. International Journal of Art Therapy, 29, 174–180. https://doi.org/10.1080/17454832.2023.2267109
  19. Wright, T., Blakeman, V., Andrew, T., & Labovitch, S. (2023). A qualitative evaluation of an outdoor arts therapies group. International Journal of Art Therapy, 29, 109–118. https://doi.org/10.1080/17454832.2023.2229893

 

 

Scroll to Top